![2.2-2.3c Krasinec konec 18stoletja [Josephinische Landesaufnahme]](https://www.resortvillagemajer.si/wp-content/uploads/2021/03/2.2-2.3c-Krasinec-konec-18stoletja-Josephinische-Landesaufnahme.jpg "2.2-2.3c Krasinec konec 18stoletja [Josephinische Landesaufnahme]")
![2.2-2.3d Krasinec v zacetku 19stoletja [Franciscejski kataster]](https://www.resortvillagemajer.si/wp-content/uploads/2021/03/2.2-2.3d-Krasinec-v-zacetku-19stoletja-Franciscejski-kataster.jpg "2.2-2.3d Krasinec v zacetku 19stoletja [Franciscejski kataster]")
Nastanak sela datira u nešto kasnije razdoblje naseljavanja ruralnog područja Bele krajine, tj. u 15. ili 16. stoljeće. U sjevernom dijelu sela nalazio se mlin koji je pokretala rijeka Kupa, a na južnom dijelu crkva Sv. Antona s grobljem. Mlin u Krasincu (1674.) pripadao je dvorcu i vlastelinstvu Vinica, a najvjerojatnije je istom gospodaru pripadalo i preostalo selo. Mlin s četiri kotača bio je jedan od srednje velikih mlinova Bele krajine, najveći su imali po šest kotača.
Tijekom 19. stoljeća selo je brzo raslo i 1880. godine imalo je 48 kuća s 323 stanovnika. Trideset godina kasnije Krasinec je imao 54 kuće, ali samo 279 stanovnika. Pad broja stanovnika u posljednjim desetljećima 19. stoljeća moramo povezati s iseljavanjem u Ameriku i druge dijelove svijeta, što je bilo karakteristično za tadašnju Belu krajinu. Do početka 20. stoljeća Krasinec se razvijao kao zbijeno selo čije je stanovništvo bilo ruralno, bavilo se poljoprivredom, posebice uzgojem povrća, vinogradarstvom i stočarstvom.
Mještani su imali vinograde na nešto udaljenijem brdu Plešivica iznad Adlešiča. Za gospodarstvo sela posebno je bila važna prodaja raznog povrća, posebice luka i ljekovite biljke mirisne metvice (Mentha pulegium), kao i prodaja peradi i jaja. Trgovali su na sajmovima u Metliki i Črnomelju, a robu su dopremali i malo dalje, u Kočevje ili u Karlovac i Ogulin u Hrvatskoj.
