Kurija Krasinec

»Ovaj dvor ili plemićko sjedište Crassinitz (kranjski Crassiniza, a hrvatski Krasinicha) leži u Srednjoj Kranjskoj ili u Slovenskoj Marki na lijepom ravnom mjestu, između trgovišta i dvorca Pobrežja i Metlike, jednu milju od Pobrežja i dvije od Metlike; do Črnomelja je isto toliko, a od Ljubljane dvanaest milja.

Vrlo je ugodan za promatranje zbog malog šumarka, ali i šarmantnog i divnog velikog šumarka koji mu se približava, te rijeke Kupe koja nedaleko šumi svojim srebrnim vodama.

U neposrednoj blizini kurije nalazi se prekrasan zidani tor za stoku, koji je sagrađen tek 1686. godine, nakon što je prije toga dvaput izgorio zbog zločinačkih namjera nečasnih ljudi, osobito Vlaha. I zato se ne treba previše čuditi na ovome mjestu ako vidite crvenog pijetla, ili namjerno zapaljenu vatru, koju su zapalili Turci ili neka druga bagra koja svu imovinu pretvara u hrpu pepela.

Između dvorca i tora nalazi se i malo jezerce koje s jedne strane pridonosi šarmu, a s druge strane kuhinjskom stolu. A da ne bismo zanemarili nešto što samom mjestu daje draž, moramo reći da usred dvorišta stoji prekrasna lipa koja prekrasno krasi cijeli prostor i ugodno ga zasjenjuje svojom zelenom krošnjom lišća. Pa tako treba spomenuti i veliki golubinjak, koji privlači golubove iz luga i zatim ih dostavlja za ražanj. Naime, trenutni vlasnik Sir Johann Adam, grof od Purgstalla, zapovjednik itd., u čijem je vlasništvu posjed, sve je to lijepo dodao i dao sobe iznutra lijepo oslikati u bojama.«

Iz Valvasorova prikaza kurije proizlazi da su krajem 17. stoljeća građevinski sklop kurije Krasinec obuhvaćale tri zidane jednokatne zgrade, manju zgradu gospodarskog karaktera, golubinjak i veliku lipu u sredini dvorišta, a sve je bilo ograđeno niskim zidom.

Prvi poznati vlasnici kurije Krasinec potječu iz roda Purgstall. Povijest roda vrlo je zanimljiva i povezana sa svim ključnim razdobljima povijesti ovoga kraja. Tijekom 17. stoljeća kurija Krasinec pretvorena je iz gospodarskog marofa u plemićku rezidenciju, no nepostojanje oružarnice tipične za plemiće govori da zasigurno nije imala stalnih stanovnika. Purgstallovi su povremeno boravili u Krasincu, osobito kad su se zaželjeli svježijeg i lakšeg okruženja od svojih starih dvoraca Krupe, Pobrežja ili Gradca, ili lova u obližnjoj šumi.

Početkom 18. stoljeća kurija je još bila u vlasništvu Purgstallovih, ali je u prvoj polovici stoljeća počela naglo propadati. Kad je nastala prva topografska karta Kranjske, kurija je već bila većim dijelom oronula, zbog čega se na karti ne prikazuje kao dvorska građevina. Ostaci stare kurije Krasinec nosili su ledinsko ime Maierhof (Majer) sve do izrade Francisceovog katastra 1823.-1869.